Naslovnica » arhiva predstava

Luda šuma

Koprodukcija / Gledališče Glej i Federacija (SLO) i Dječje kazalište Dubrava, Zagreb (HR)

naslov na slovenskom: Gozd raja

lutkarsko-glazbena predstava / 4+
trajanje: 45 minuta
datum hrvatske premijere: 13. svibnja 2012.

Prema motivima basni Sergeja Kozlova.

Koncept, režija i glazba / Peter Kus
Tekst i dramaturgija / Ajda Rooss
Likovno i grafičko oblikovanje / Kaja Avberšek
Glazbeni instrumenti / Peter Kus, Darko Korošec
Kostimografija / Iztok Hrga
Oblikovanje rasvjete / Borut Bučinel
Izrada lutaka / Silvo Metelko, Ana Kravanja, Kaja Avberšek
Izrada scene / Rajko Miladić, Adolf Košmrl, Peter Kus, Jurij Kus

ton-majstor / Dino Čosić
rasvjeta / Domagoj Klasić
scenska tehnika / Domagoj Klasić

igraju:
Andrea Giordani / Marija Kolb, Bruno Kontrec, Yaniv Shentser, Ivan Štrok

Ježić i Medvjedić su najbolji prijatelji. Žive u šumi koju zajedno istražuju, u njoj sreću druge životinje, promatraju prirodu, šumske pojave i prate promjene godišnjih doba. Kroz njihov odnos i reakcije na okolicu, priče otkrivaju teme poput prijateljstva i povjerenja, samoće, tolerancije, osjetljivosti, osjećaj čuđenja svijetu i radosti života. Na tragu Ježića i Medvjedića djeca odlaze na avanturu života, njegovih bolesti, ljepota i tajanstvenosti.

Prolazna točka izvedbe su bajke ruskog pisca za djecu Sergeja Kozlova (1940 – 2010). Njena središnja ideja je stvoriti zvonko “šumsko kazalište”, koje je u materijalnom smislu organski izgrađeno od objekata prirode. U njemu šumske biljke, dijelovi drveća, korijenje, šumsko voće i drugi predmeti pronađeni u prirodi oživljavaju kao glazbeni instrumenti, lutke ili scenografija.

foto: Mario Besprska

 

PETER KUS

je skladatelj, glazbenik i redatelj. U zadnje vrijeme stvara predstave koje istražuju područje na kojem se presijecaju polja glazbe i kazališta. Rezultat ovog rada su lutkarsko – glazbene predstve Crna kuhinja (Mini Teatar, 2004), Glas (KD Priden možic, 2005), Tristan Vox (Ops! zavod Ljubljana, 2006), Kralj prisluškuje (Ops! zavod Ljubljana i Cankarjev dom, 2007), Izgubljeni ton (LGL i Forum Ljubljana, 2010) i Raspjevani zamak (Forum Ljubljana, 2011). S njima je bio gost na mnogim međunarodnim festivalima i osvojio nekoliko nagrada za originalnost i glazbu (Poletni lutkovni pristan 2006 u Mariboru, 4. bienale ULU u Kopru, 5. bienale ULU v Pliberku, 6. bienale ULU u Mariboru, 19. Kotoski festival pozorišta za djecu u Kotoru, 100, 1.000, 1.000.000 Stories 2011 u Bukareštu i 10. Lutfest u Sarajevu). U rujnu 2008. u Etnografskom muzeju u Ljubljani pokrenuo je utjecajnu izložbu izvornih glazbenih instrumenata Eufonija – zvonki grad. U godinama 2009. – 2011. postavio je nove izložbe  Eufonija – Raspjevani zamak (Stari grad nad Celjem i Vetrinjski dvorac u Mariboru) i Eufonija – Zvučni vrt (Muzej narodne osvoboditve Maribor). U listopadu 2010., s ilustratoricom Kajom Avberšek izdao je Raspjevani zamak – vodič za izradu izvornih instrumenata stripu!.

 

KAJA AVBERŠEK

je diplomirana dizajnerica koji se bavi ilustracijom, stripom, grafičkim dizajnom i stvara lutke i kazalištnu scenografiju. Za svoj diplomski rad Zapisci i zariski iz Azora, dobila Prešernovu studentsku nagradu i cjelokupni projekt 2006. izdala u knjizi Nos Açores objavljenoj kod portugalske založbe Texto Editores. Sudjelovala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama i objavila stripove i ilustracije u raznim publikacijama i zbirkama stripa (Slovenski klasiki v stripu, Pozdravi iz Striponije, Tukistripičaki, idr.)  i u novinama i časopisima u Sloveniji (Delo, Mladina, Ciciban). U listopadu 2010., sa skladatelom Petrom Kusom izdala je Raspjevani zamak – vodič za izradu izvornih instrumenata stripu!. Tijekom boravka u Lisabonu surađivala je s lutkarskim kazalištem Lua Cheia i napravila likovni dizajn za predstave iz ciklusa Agakuke (2007.). Kao autor vizuala je također sudjelovala u predstavama Petra Kusa Izgubljeni ton (LGL i Forum Ljubljana, 2010) i Raspjevani zamak (Forum Ljubljana, 2011.) i izložbama izvornih glazbenih instrumenata Eufonija – Raspjevani zamak (Stari grad nad Celjem i Vetrinjski dvorec u Mariboru).

________________________________________

Projekt je financiran od strane Ministarstva za obrazovanje, znanost, kulturu i sport Republike Slovenije, Gradskog vijeća Ljubljane i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.

 

kritika…

Šuma glazbom zaluđena

Dječje kazalište Dubrava, Zagreb, i Gledališče Glej, Ljubljana: Luda šuma (prema motivima basni Sergeja Kozlova), red. Peter Kus

Šuma iz naslova nove predstave u Dubravi nije samo luda, ona zvecka, pjeva, šumi, šuška, svira, zvoni… Svaki lik i rekvizit koji se pojavi napravljen je od prirodnih, ponekad i očigledno upotrebnih predmeta, kojima je pridodana mogućnost sviranja, što znači da je pretvoren u originalan, neobičan instrument koji istovremeno fukcionira i kao glazbalo i kao lutka koja odlično izgleda i može se fino animirati. I dok scenom dominira veliko svirajuće stablo, gusjenica je harmonika, vjeverica demižonka šuškalica koja ima i trubicu, jež je napravljen od bubnja i tikvice…

Jednostavnost čiste ideje besprijekorno je provedena od početka do kraja. Priča je, baš kao i govor, u potpunosti potčinjena očaravajućem zvuku i inspirativnoj slici. Pa se onda vrlo malo govori, a događanje je svedeno na sitne susrete šumskih životinja (gdje se raspoznaje tekstualno polazište u pričama ruskog pisca Sergeja Kozlova), objedinjene tanušnim okvirom protoka godišnjih doba, koji pak otvara prostor za daljnju igru s jesenjim suhim lišćem, pahuljama što padaju, zvijezdama koje zvone… I tu bi se možda moglo, kao jedina mala zamjerka predstavi, reći da je upravo segment priče mogao biti samo malko jači. Jer djeca u pravilu vole priču, ona im drži pozornost, vodi misao i pojačava doživljaj.

Četvero glumaca, odjeveno nenametljivo poput zelenih šumskih vilenjaka, opslužuje sve te udaraljke, žice, trubice, zvona, gongove, bubnjeve, šuškalice, koristeći pri tom i prste, pljesak, glas… Istovremeno superiorno vladaju i animacijom tako da su minijature koje nastaju precizno napravljene i često duhovite, poput stonoge koja se rastavlja i sastavlja, a složena je od različitih zveckalica, pri čemu svaka zvečka ima svoj zvuk.

I dok scena živi nekim pulsirajućim, unutrašnjim životom, dok sve, kako to kaže pjesnik, zuji, zveči, zvoni, zvuči, gledatelj se može prepustiti miru, otvoriti doživljaju. Kad bih je morala u jednu riječ opisati, rekla bih da je Luda šuma meditativna predstava. I možda je takva impresija osobna, ali sigurno je točno da ova produkcija izlazi van uobičajenih kanona našeg kazališta za djecu, pa bi se i bez pogleda na program dalo naslutiti da je riječ o nekom obliku međunarodne suradnje. U ovom je slučaju praktički čitav autorski tim uvezen iz Slovenije, a predstavu koprodukcijski potpisuje i ljubljansko Gledališče Glej. Na slovenskoj sceni ovakva vrsta uprizorenja nije potpuna novost (uostalom, upravo se ključni autor i ove predstave, Peter Kus, proslavio takvim istraživanjima), ali domaća ju je publika do sada mogla vidjeti samo na festivalima.

Luda šuma ne zavodi, ne šarmira, nije površna, ne razbacuje se efektima, gegovima ni doskočicama, ne poučava niti pametuje. Ona traje. Vjeruje u samu sebe pa ne mora biti ni blještava ni šarena ni glasna. I premda je čitava izgrađena na glazbi, zapravo je tiha. Mirna. Što znači da stignemo čuti i vlastite misli. A i djecu čije žvrgoljenje lijepo otkriva što ih najviše zanima – prepoznavanje onoga što gledaju. I to jest njihov primarni zadatak, prepoznati viđeno, jer nema ovdje ni trunke doslovnosti, i prepustiti se živoj, uzbudljivoj glazbi koja nastaje kao čarolijom iz čudnih predmeta, neobičnih likova, živog stabla, zvjezdica koje zvone i pahulja koje zveckaju. Izuzetna likovnost i krasan zvuk, spojeni vrhunskim artizmom, odmiču nas od običnog, a od malenih gledatelja traže napor aktivnog gledanja, koji je onda i prikladno nagrađen, radošću razumijevanja i veseljem doživljaja.

© Iva Gruić, KAZALIŠTE.hr, 15. svibnja 2012.

 

 

S. Kozlov–A. Rooss, Luda šuma, red. Peter Kus, Dk Dubrava i Gledališče Glej, Ljubljana

Čarobno šumsko kazalište

Mira Muhoberac (Vijenac br. 476, 31.5.2012.)

Lutkarsko-glazbena predstava Luda šuma (na slovenskom Gozd raja!), namijenjena publici starijoj od četiri godine, koprodukcija Gledališča Glej, Ljubljana i Dječjega kazališta Dubrava, Zagreb, u kojemu je i održana hrvatska premijera 13. svibnja, temeljena je na motivima basni ruskoga pisca za djecu Sergeja Kozlova (1940–2010), koji u djeci primjeren dijalog za scenu prilagođuje Ajda Rooss, ujedno dramaturginja predstave. Premda tekst u kojemu se prikazuje prijateljska ljubav Ježića i Medvjedića, maloga i velikoga stvorenja, sićušnosti i golemosti, sreće i straha, radosti i bolesti, njihovo upoznavanje ljepota i poteškoća življenja u šumi, paraboli i alegoriji odrastanja i života, ima i poučan karakter, primjeren i basni, najveća vrijednost predstave leži u autorskom projektu Petera Kusa, koji potpisuje koncepciju, režiju i glazbu te u likovnome i grafičkom oblikovanju Kaje Avberšek i u izvedbi mladih izvođača. ˝

Četrdeset i pet minuta ispunjuje scenska priča o različitosti godišnjih doba i promjeni životnih razdoblja, o danu i noći kvartetne životne pustolovine stavljene na noge izvornoga lutkarskoga kazališta. Na kotačićima izgrađena pokretna scena od dasaka u utrobi skriva srce – život šumskih životinja, a na njoj izrasta središnje stablo – drvo života, drvo slično rajskome, pretvoreno u žičano glazbalo s elementima kontrabasa, violončela, harfe, koje u svojim granama i promjenama raspoloženja postaje dio zvonke, zvučne šume što dječjoj i odrasloj publici nudi orkestraciju različitih raspoloženja, promjena i protoka života u izvornim glazbalima napravljenima od drvenih predmeta, šumskoga voća, korijenja, biljaka, dijelova lutkolikih tijela životinja što postaju bubnjevi ili trube, udaraljke i puhači, klavijature i žičani instrumenti od prirodnog, šumskog materijala.
Umjesto nekoliko lutaka, antropomorfiziranih životinja i biljaka uobičajenih u lutkarskim predstavama za djecu utemeljenima na basnama, Luda šuma cijelu šumovitu prirodu i njezine stanovnike pretvara u veliko, a tako minijaturno glazbeno kazalište u kojemu glavne lutke postaju od šume stvoreni instrumenti, a scenografija život šume. Tajnovitost života sluša se u tajnovitim i čarobnim zvukovima i glazbi koju proizvodi šuma, od kreacije luda od sreće, luda šuma. Skladatelj i glazbenik Peter Kus stvara razigranu i suptilnu scensku basnu u kojoj se ekološka (za)misao realizira na najbolji mogući način zahvaljujući mogućnosti slušanja prirode izravno i emotivno – sa same scene i iz same scene. Glazbom, tekstom, lutkama, predmetima i instrumentima napravljenima od prirode igraju se, sviraju, pjevaju i glume na hrvatskome Andrea Giordani (alternativno i Marija Kolb), Bruno Kontrec, Yaniv Shentser, Ivan Štrok, odjeveni u krojem i bojom privlačne zelene kombinezone, dijelove prirode i šume. Uz neobične zvukove i glazbu uhu ugodnu i intrigantnu (glazbeni instrumenti: Peter Kus, Darko Korošec) izniman šarm predstavi daje vizualni identitet Kaje Avberšek, u skladu smeđe i zelene boje. U scensku priču o predmetima iz prirode uklopljene su maštovite i intrigantne lutke koje izrađuju Silvo Metelko, Ana Kravanja i Kaja Avberšek. a visokom estetskom dosegu pridonosi oblikovanje rasvjete koje potpisuje Borut Bučinel.
Premda je dio publike možda očekivao stereotipnu predstavu o prijateljskom povjerenju i toleranciji, a dio konvencionalnu o promjeni godišnjih doba, ova predstava nije ni konvencionalna ni stereotipna ni dosadno edukativna: prava je to igra glazbom, likovnošću i mladenačkim izvođačkim šarmom, koju treba pozorno i slušati i gledati. Čarolija je to kazališne umjetnosti, a ne deduktivna edukacija o ekologiji. Hvalevrijedno kazališno istraživanje šume koja se oblikuje, koja zvoni, zvuči, svira i pjeva, stvaranje zvonkoga šumskoga kazališta.

festivali i nagrade…

  • Luda šuma sudjelovala je na 15. Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ u Čakovcu, 16.10.2012. i osvojila čak 3 nagrade: najbolja scenografija, najbolje oblikovanje svjetla i najbolja scenska glazba. Više u obrazloženju OVDJE ili na linku!
  • 5. svibnja predstava je sudjelovala na 24. SLUK-u u Osijeku i dobila posebnu nagradu za inovativnost u lutkarstvuviše…
  • 21. svibnja sudjelovala je na Međunarodnom festivalu kazališta za djecu – Subotica i osvojila nagradu – Nagrada Peteru Kusu za najbolju glazbu! više…
  • 2.7.2013. predstava LUDA ŠUMA sudjelovala je na 53. Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku