Gašpar i napitak zločestoće
Pavo Marinković
lutkarska predstava (3-8 godina)
trajanje: 35 minuta
datum premijere: 16. studenoga 2007.
redatelj: Marius Schiener
asistentica redatelja: Ljubica Obradović
adaptacija i dramatizacija: Pavo Marinković
kostimografija i lutke: Vinka Krnić
scenografija: Leo Vukelić
asistent scenografa: Damir Gajski
autor glazbe: Ante Mažuran
inspicijent: Domagoj Klasić
ton-majstor: Dino Čosić
majstor rasvjete: Dražen Čretni
Uloge
Gašpar: Petar Atanasoski
Lojze, Margarita: Marija Tadić
Prof. Padovanis, Čarobnjak Zamfir: Mario Krstanović
Od velikog je značaja za kulturu jedne sredine prvo sučeljavanje djeteta s kazalištem. Taj prvi doticaj s teatrom uči djecu mudrostima života, potiče im maštu, ali im i približava zakonitosti samog medija. Trenira im koncentraciju, a na dušu djeluje terapeutski. U susjednoj Austriji ti prvi susreti nisu nimalo slučajni već su ukorijenjeni u tradiciju kazališnog života gdje dijete na mnogo različitih mjesta (od kazališta pa do lunaparka) taj prvi susret može doživjeti u tzv. Kasperltheateru.
Što je u stvari Kasperltheater?
To je dječje kazalište čiji su junaci (a glavni se lik zove Kasperl), nalik na komediju del arte, unaprijed određeni svojom dramaturškom funkcijom. Kasperlova povijest seže čak u doba kasnog srednjeg vijeka gdje se nije uvijek radilo o emanentno dječjem kazalištu već i o surovom kazalištu za odrasle. Međutim, s vremenom, Kasperl je evoluirao u dječjeg junaka koji zajedno sa svojim stalnim pomagačima rješava jednostavne dramske zaplete (nalik na suvremene bajke) prilagođene predškolskoj dječjoj dobi. Osobitost Kasperltheatera sastoji se i u intenzivnoj interakciji dječje publike sa samim kazališnim činom (ona postaje dio teksta predstave, a ne samo improvizacije). Djeca, osim što prate priču, dovikuju, glumci ih i provociraju, a oni pak onda odgovaraju na pitanja svojih junaka, pjevaju napjeve i skandiraju melodije. Priče o Kasperlu, u ovom našem slučaju, po prvi puta pretvorenog u Gašpara, neizmjerno su vrelo djetetove edukacije, kazališne, ali i životne.
Pavo Marinković
O redatelju
Marius Schiener austrijski je redatelj mlađe generacije, školovao se u Beču gdje živi i radi. Do sada iza sebe ima brojne redateljske i glumačke uspjehe iz područja kazališta i filma. Bio je član Tiroler Landes Theater iz Innsbrucka i Thania Maerchenensamble iz Beča.
Od 2007. umjetnički je voditelj Komoedienherbst Niederoesterreich.
_____________________________________________
Kritike
Bajkograd bez zloće
Ova predstava interaktivnog karaktera poučava djecu o nenasilju i snošljivosti. Nakon duljeg vremena Dječjeg kazališta Dubrava ponovno je na svoj repertoar stavilo jednu od lutkarskih predstava. Predstava Gašpar i napitak zločestoće nastala je prema tekstu Pave Markinovića, a režiju potpisuje austrijski redatelj Marius Schiener. Schiener koji ima do sada brojna redateljska i glumačka iskustva uspješno je prenio austrijski model sučeljavanja djece predškolske dobi s kazalištem na hrvatsku pozornicu. Riječ je o poznatom dječjem kazalištu Kasperltheateru, koje je slično komediji del arte, a ime je dobilo po glavnom junaku Kasperlu. Lik dobroćudnog Kasperla potječe od davnina, iz tradicionalnog pučkog kazališta. U mnogim lutkarskim predstavama on poput pravog dječjeg junaka zajedno sa svojim pomagačima i u živoj interakciji s publikom rješava jednostavne dramske zaplete. Domaća inačica Kasperla je Gašpar a priča o njemu, kako je napisao Pavo Marinković, vrlo je dražesna. Zločesti čarobnjak Zamfir svojim napitkom zločestoće je začarao dobru učenicu Margaritu te ona postaje agresivna. Profesor škole lijepog ponašanja akademik Padovanis koji vodi brigu o stanovnicima Bajkograda odluči zatražiti pomoć od Gašpara i njegove desne ruke svinje Lojze. Iako u želji da pomognu djevojčici zbog svoje naivnosti svinja Lojza i profesor Padovanis stradaju od napitka priča ima sretan kraj. Od likova dječjoj publici koja je do posljednjeg mjesta ispunila dvoranu kazališta bez sumnje najviše se svidio Gašpar, ali ih ravnodušnima nisu ostavili ni ostali likovi. Dobro su prihvatili i vesele songove Ante Mažurana. Osim simpatičnih lutaka koje je kreirala Vinka Krnić dječju pozornost privukla je i estetski lijepo oblikovana scenografija Lea Vukelića. Iako predstava nastala u suradnji s Austrijskim kulturnim institutom traje svega tridesetak minuta, djeci je podjednako zabavna i edukativna, te je zasigurno svaki mali gledatelj ponio neku poruku.
Troje glumaca Mariju Tadić, Petra Atanasoskog i Marija Krstanovića koji su svojim glasovnim animacijama pridonijeli uspjehu predstave publika je nagradila iskrenim pljeskom.
Ivana Vranješ, Hrvatsko slovo, 23.11.07.
___________________________________
Zlog su čarobnjaka pobijedili vikanjem
Dobrog junaka djeca su bodrila da spasi prijatelje od zlog čarobnjaka
Jako mi se sviđalo, jako! Posebno onaj dobri kaj je imao brkove i onda je popio ono i postal zločest – živahno je opisao Sven Trajbar (3) predstavu „Gašpar i napitak zločestoće“, premijerno izvedenu jučer u kazalištu Dubrava.
Svenova je ocjena iskrena, pa prigovora nema, predstava je odlična, a to misle i njegovi vršnjaci koji su ispunili dvoranu do posljednjeg mjesta.
Namijenjena djeci predškolske dobi predstava je zamišljena kao interaktivna, pa su djeca vikala i odgovarala na glumačke provokacije. Savjetima su pomagali Gašparu kako da spasi prijateljicu Margaritu, koju je napitkom šarene boje začarao zli čarobnjak Zamfir.
U Austriji vjeruju da je prvi susret s kazalištem vrlo važan za daljnji razvoj djeteta, pa od srednjeg vijeka njeguju tzv. Kasperltheatr. To je dječje kazalište koje ima svog dobrog junaka Kasperla koji s prijateljima rješava jednostavne probleme. U ovom slučaju Kasperl je pretvoren u Gašpara kako bi se približio zagrebačkom djetetu.
Režiju potpisuje Austrijanac Marius Schiener, a lutkama su život udahnuli Marija Tadić, Petar Atanasoski i Mario Krstanović.
Maja Car, VEČERNJI LIST, 17.11.2007.
___________________________________
Viknimo „ne“ zločestoći
Kako nadvladati zločestoću koja neprestano vreba iz raznih kuteva i kako pomoći svojim prijateljima da nađu put k dobroti, pitanja su na koja je prošloga petka onima najmlađima predškolske dobi pokušala odgovoriti najnovija premijera Dječjega kazališta u Dubravi. Riječ je o predstavi »Gašpar i napitak zločestoće«, koju je adaptirao i dramatizirao Pavo Marinković, a redateljski osmislio Marius Schiener, austrijski redatelj mlađega naraštaja.
U Bajkogradu stanovnici žive sretno i mirno. Nekada su u okolnim dvorcima živjeli zločesti čarobnjaci, među njima i Zanfir, ali koji se ipak popravio. Sve do jednoga dana kada Profesor s učenicima ne posjeti dvorac, a mala se Margarita izgubi. Kada se vratila, iznenada je postala zločesta, svađala se, tukla i vikala.
Nitko nije znao što joj se dogodilo, dok dobri dječak Gašpar nije otkrio Zanfirov napitak zločestoće, koji su svi zabunom popili. Gašpar skriva napitak, baca u rijeku Zanfirovu knjigu recepata, a njega protjeruje u dvorac da više nikada iz njega ne izađe. Svi ubrzo ozdrave i postanu ponovno dobri, a Gašpar i njegov duhoviti praščić Lojzek pjevaju posljednju pjesmu u veselju.
Polusatna predstava s jednostavnom radnjom te vrlo jasno izraženom i shvatljivom porukom vrlo je prikladna za prve susrete najmlađe populacije s kazalištem. Likovi su prilično tipski određeni i u skladu s tim Vinka Krnić oblikovala je lutke, koje su se uklopile u prijemćljivu scenografiju Lea Vukelića, a glazba Ante Mažurana tek je povremeno prigodna i služi stvaranju atmosfere. Pojedine situacije, primjerice vrlo vjerno prikazani nasilni trenutci, možda bi mogli biti suptilniji. Ipak, reakcije onih u publici bile su vrlo snažne, a to i jest krajnja svrha ovakve lutkarske predstave. Mali gledatelji pljeskali su Gašparu, uzvikivali »ne« kada su likovi ne znajući htjeli popiti napitak zločestoće, smijali se na Lojzekove šale. A to znači da je još jedna premijera Dječjega kazališta u Dubravi bila uspješna.
Mirta Špoljarić, VJESNIK, 20.11.2007.
__________________________
Festivali
– BOK fest, Bjelovar 2008.- SLUK, Osijek 2009.