Kako je Potjeh tražio istinu
I. Brlić Mažuranić
KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU
igrana predstava / 5+
trajanje / 45 minuta
svečana premijera / 3. ožujka 2017.
režija / Hrvoje Horvat
dramatizacija / Tana Mažuranić i Hrvoje Horvat
izrada scenografije i lutaka / Ana Maria Štefanac, Tana Mažuranić, Barbara Videc, Svebor Kamenski – Bačun, Hrvoje Horvat
autor glazbe/ Tomislav Hajak
suradnica za pokret / Almira Osmanović
Oblikovanje rasvjete / Dominik Lenac
igraju:
Ana Maria Štefanac, Tana Mažuranić, Barbara Videc, Svebor Kamenski-Bačun
pratnja na bubnjevima / Tomislav Hajak
majstor rasvjete / Dominik Lenac
Velika hvala Željku Šturliću, Ljubici Brumec, Đurđi Škavić, Mireli Brekalo – Popović, Ivi Lehunšek Panić, Steli Švob i Davoru Prahu
foto / Čedomil Gros
Kako je Potjeh tražio istinu, jedna je od bajki u zbirci Priče iz davnina Ivane Brlić-Mažuranić. Trojica braće žive na krčevini sa svojim djedom, te nakon iznenadnog susreta s božanskim stvorenjem Svarožićem, kreću u pustolovinu. Zli Bjesomar uz pomoć svoje vojske pokušava braću okrenuti prema zlu, no u tomu ne uspijeva. Potjehova želja za istinom jača je od Bjesomarovog zla i remeti mu planove.
Ova priča o ljubavi prema djedu, bratskoj ljubavi i borbi između dobra i zla, ima snažnu moralnu pouku i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Vizualno atraktivna predstava s glazbenom pratnjom, vodi djecu u uzbudljivu avanturu potrage za pravom istinom.
kritika…
Školske novine broj 8 / Kazalište / 7. 3. 2017.
Vizualna smirenost šarenoga svijeta bajki
Kako je Potjeh tražio istinu, jedna je od bajki u zbirci Priče iz davnina Ivane Brlić – Mažuranić. Trojica braće žive na krčevini sa svojim djedom te nakon iznenadnog susreta s božanskim stvorenjem Svarožićem kreću u pustolovinu. Zli Bjesomar iz pomoć svoje vojske pokušava braću okrenuti prema zlu , no u tome ne uspijeva. Potjehova želja za istinom jača je od Bjesomarova zla i remeti mu planove.
Najnovija predstava zagrebačkog Dječjeg kazališta Dubrava oduševila je djecu u svojim relativno mirnim tempom i jednostavnošću, a opet univerzalnim porukama koje su svojstvene svim generacijama. Dramatizacija Tane Mažuranić i Hrvoja Horvata ( koji potpisuje i režiju ) Potjeha predstavlja u izvornoj ulozi crne ovce u obitelji, jedinoga neiskvarena od trojice braće, te samim time i predodređena da spasi cijelu priču, djeda i braću.
U elektroničkom svijetu 21. stoljeća, u kojem publika kojoj je namijenjena predstava živi sve vrvi šarenim, dinamičnim, preglasnim i preagresivnim animiranim filmovima, serijama „za djecu“, holivudskim blokbusterima, pa i igricama za pametne telefone i tablete. Stoga je pravo osvježenje za doživljaj kazališta, kako za mališane tako i za njihove roditelje, simplificirana i smirena predstava poput ovoga Potjeha, iz pera hrvatskog Andersena, neponovljive Ivane Brlić Mažuranić.
Scenografi i lutkari Kazališta Dubrava Ana Maria Štefanac, Tana Mažuranić i Barbara Videc ponudili su jednostavnu i bazičnu scenu, s tek nekoliko predmeta koji dočaravaju „krčevinu, divlji planinski krajolik u kojem se predstava događa, a ništa kompliciranije nisu ni lutke koje predstavljaju Bjesomara i njegove bijesove.
Zanimljivo je kako trojicu braće u ovome uprizorenju Potjeha glume djevojke, upravo navedene scenografkinje, Ana Maria Štefanac, Tana Mažuranić i Barbara Videc, dok Svebor Kamenski – Bačun igra Djeda i Bjesomara.
Glazbena pratnja predstave izvodi se uživo, odnono na svojevrsnom bubnju Potjehovu avanturu uglazbljuje i prati Tomislav Hajak. S vremenom se bubnjarski uzorci ponavljaju i postanu pomali monotoni, no opet dovoljno upečatljivi da se raznolikom dinamikom i tempom naglasi strah, uzbuđenje, radost pa čak i smrt.
Kazalište Dubrava šareni je i bajkoviti svijet Ivane Brlić Mažuranić odlučilo predstaviti u smirenoj i vizualno jednostavnoj verziji, očito sa željom da pozornost gledatelja ne privlače atraktivnom scenom, već porukama koje nam u današnjem svijetu itekako nedostaju. Priča o ljubavi prema djedu, bratskoj ljubavi o borbi između dobra i zla, ima snažnu moralnu poruku i nikoga ne ostavlja ravnodušnim!
Branko Nađ